Newsletter

Prijavite se za naš Newsletter!

Aktualno

Izvješće o provedbi ZPPI za 2017. predstavljeno u Hrvatskom saboru

Povjerenica za informiranje dr.sc. Anamarija Musa predstavila je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. pred zastupnicima Hrvatskoga sabora te rekapitulirala temeljne nalaze izvješća koje ukazuje na ostvarenu razinu transparentnosti i otvorenosti vlasti i javnog sektora u Republici Hrvatskoj. Odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju izvješća zastupnici će donijeti tijekom idućeg tjedna.

Prema podacima koje je dostavilo oko 80 % tijela javne vlasti kojih je prema evidenciji Povjerenika za informiranje krajem 2017. godine bilo 5.859, svoje temeljne obveze koje se odnose na imenovanje službenika za informiranje izvršilo je  87% tijela, a internetsku stranicu ima 84,81% tijela. Tijela koja su propustila izvršiti svoje obaveze uglavnom obuhvaćaju mala lokalna tijela, od vatrogasnih društava pa do veterinarskih stanica.

Građani su u 2017. godini podnijeli 22.226 zahtjeva za pristup informacijama, od kojih su u 85% slučajeva dobili odgovor u potpunosti ili djelomično, a najveći broj zahtjeva upućuje se Vladi, ministarstvima, Gradu Zagrebu, Hrvatskim vodama i nekim agencijama. U preostalih nešto više od 4.000 slučajeva informacija im je bila uskraćena, najčešće iz razloga zaštite osobnih podataka. Nezadovoljni građani podnijeli su 1.172 žalbe, gotovo 85% više nego u 2016. Riješeno je 1.188 žalbi, a nađeno je da u 4 od 5 slučajeva tijela griješe pri odlučivanju, odnosno neopravdano uskraćuju građanima informacije, osobito pozivajući se na zaštitu osobnih podataka, poslovne tajne i slično, dakle kada trebaju procijeniti odnos između prava na pristup informacijama i potrebe zaštite drugih legitimnih interesa. Osobito često su se tijela javne vlasti pozivala na zlouporabu prava od strane korisnika, u čak 22% žalbenih predmeta, uglavnom neopravdano.

Opća je ocjena da usprkos većem intenzitetu objavljenih informacija na internetu, povećanom broju savjetovanja s javnošću te nešto kvalitetnijem rješavanju zahtjeva korisnika, a koji su rezultat bolje osposobljenosti tijela javne vlasti za provedbu Zakona i veće svijesti službenika i korisnika, ostaje značajan prostor u jačanju transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti kao temeljnih principa na kojima se temelji javni sektor, a osobito u jačanju svijesti korisnika o njihovom pravu na informaciju i sudjelovanju u odlučivanju. Osobito je važno da čelnici (državni dužnosnici, osobito lokalni čelnici) prihvate transparentnost i otvorenost na dobrobit građana i zajednice kao osnovno načelo svojeg djelovanja. Nedovoljan angažman građana, koji je posljedica nepovjerenja u institucije uslijed učestalog nereagiranja na njihove prijedloge i zahtjeve, ključna je prepreka u ostvarivanju znatnijeg iskoraka u ovome području. Novinari bi osobito trebali prihvatiti prednosti koje nosi ovaj instrument te ga više koristiti kako bi informacije koje koriste dobile na dodatnoj vjerodostojnosti.

U odnosu na objavljivanje informacija na internetu utvrđeno je da tijela nedovoljno objavljuju podatke o dodjeli bespovratnih sredstava, sponzorstvima i donacijama te o članstvu i radu formalnih tijela iz njihove nadležnosti, a upravo te informacije predstavljaju važan način uvida i kontrole nad radom tijela javne vlasti. Ipak, količina dostupnih informacija prema nekim pokazateljima postupno se povećava. Slično je i kada se radi o otvorenim podacima – poboljšanje, ali još uvijek nedovoljno, iako je RH 14. na ljestvici država članica EU po zrelosti otvorenih podataka (Open Data Maturity). Preko 500 skupova podataka na Portalu otvorenih podataka potrebno je upotpuniti ključnim skupovima kojima bi poduzetnici, osobito start-upovi i udruge mogli stvarati dodanu vrijednost za društvo (npr. putem razvoja društveno korisnih aplikacija). Otvorenost sjednica za javnost, u mnogim je slučajevima, pa i onim koje su imale znatan odjek u javnosti, bila nedovoljna, iako postoje primjeri dobre prakse online prijenosa sjednica (Hrvatski sabor, Vlada RH, neke županije, gradovi i općine). Tijela javne vlasti još uvijek nepravovremeno ili uopće ne objavljuju dnevne redove (npr. praćenje JLPRS pokazalo je da dnevne redove objavljuje samo 2/3 jedinica), dokumente usvojene na sjednicama te ne informiraju javnost o ishodima odluka.

U odnosu na savjetovanja s javnošću, zamjetan je kontinuirani napredak, ali stanje je još daleko od idealnog, osobito na razini lokalne samouprave. Zahvaljujući uspostavi online sustava e-savjetovanja na državnoj razini, intenzivnom educiranju tijela javne vlasti i osvještavanju korisnika, došlo je do postupnog poboljšanja u provedbi savjetovanja pa tako prosječna duljina u 2017. iznosi 19 dana, za razliku od 2015. kada je to bilo manje od 8 dana. U odnosu na propise i akte objavljene u NN, savjetovanja su provedena za 45,39% akata, dok je u 2016. to bilo za 40%. Primjedbe se uvažavaju u oko 25% slučajeva. Te brojke, iako poticajne, pokazuju da postoji znatan prostor za povećanje otvorenosti procesa donošenja propisa i intenzivnije uključivanje građana i privatnog sektora koje bi trebalo doprinijeti boljim i kvalitetnijim propisima i rješavanju javnih problema. Tijela javne vlasti, osobito lokalne jedinice, trebaju poduzeti dodatne napore da potaknu građane i druge dionike na aktivno uključivanje i doprinos prijedlozima koji će rezultirati kvalitetnim propisima, aktima i strategijama.

Povjerenica za informiranje osvrnula se i na sankcioniranje koje omogućava ZPPI, ocijenivši ga slabim,  uglavnom zbog proceduralnih prepreka i dugotrajnosti postupka pred prekršajnim sudovima, ali i upitnog smisla sankcioniranja osobe koja više ne obavlja funkciju odnosno dužnost u tijelu javne vlasti (npr. općinski načelnici). U 4 godine prekršajni sudovi u samo su 6 od 25 pokrenutih postupaka ekstremnog kršenja ZPPI donijeli presude kojima se okrivljenici oglašavaju krivima, a ostale su uglavnom pale u zastaru ili su prijedlozi odbačeni zbog proceduralnih elemenata. Stoga predlaže preispitivanje Prekršajnog zakona u dijelu koji ograničava mogućnost sankcioniranja tijela javne vlasti odnosno drugačiji pristup sankcioniranju tijela javne vlasti za povrede propisa, u odnosu na sankcioniranje građana i pravnih osoba.

„Nažalost, sankcioniranje prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i prema Prekršajnom zakonu u ovoj domeni ne razlikuje običnog građanina koji počini prekršaj i ima prava i zaštitu sustava te tijelo javne vlasti koje, djelujući u javnom interesu, prekršaj u prvom redu uopće ne bi trebalo počiniti“, kazala je.

Prethodno su o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacija u 2017. godini raspravili i jednoglasno ga prihvatili članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te Odbora za informiranje, informatizaciju  i medije.

 

Publikacije o pristupu informacijama

Uz potporu Britanskog veleposlanstva, a u svrhu poboljšanja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje izradio je […]

Multimedija

Pogledajte multimedijalne filmove iz područja prava na pristup informacijama…    Related

Obraćanje Pučkoj pravobraniteljici

Ukoliko smatrate da je neko tijelo državne uprave kao i druga tijela s javnim ovlastima, povrijedilo vaša ljudska prava, možete […]