Newsletter

Prijavite se za naš Newsletter!

Vijesti i zanimljivosti

Knjižnice i informacije, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 10.12.2015.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskog knjižničarskog društva i Katedra za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, organizirale su 15. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama pod nazivom „Knjižnice i održivi razvoj“, s ciljem ukazivanja na važnost uloge knjižnica u pružanju i omogućavanju pristupa informacijskim sadržajima i mrežnim uslugama koje podupiru održivi razvoj. Naime, knjižnice kao javne ustanove koje olakšavaju pristup izvorima informacija, znanju i razumijevanju, nesporno pomažu i pridonose održivom razvoju društva u cjelini.

U prvom dijelu okruglog stola u sklopu kojeg se raspravljalo o ulozi knjižnica u strateškom promišljanju razvoja, Povjerenica za informiranje dr. sc. Anamarija Musa održala je izlaganje na temu Pristup i ponovna uporaba informacija javnog sektora: trendovi u zakonodavstvu i praksi s posebnim osvrtom na knjižnice. Tom je prilikom istaknula da knjižnice kao tijela javne vlasti stvaraju, prikupljaju i posjeduju veliki broj informacija koje se odnose na njihovo ustrojstvo, rad, zapošljavanje, korisnike, građu koja je u posjedu knjižnice i druge informacije te da trebaju osiguravati ostvarivanje prava na pristup informacijama, kako njihovom proaktivnom objavom na internetskoj stranici na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, tako i rješavanjem zahtjeva za pristup informacijama, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenica za informiranje posebno je naglasila područje ponovne uporabe informacija, navodeći da informacije za ponovnu uporabu moraju biti dostupne korisnicima ili putem podnošenja zahtjeva ili objavljivanjem na internetskoj stranici ili portalima otvorenih podataka (tada govorimo o ‘otvorenim podacima’), pri čemu je od presudne važnosti format informacije. Knjižnice sa zahtjevima za ponovnu uporabu trebaju postupati na isti način kao i sa zahtjevima za pristup informacijama, osim ako drugačije nije  propisano Zakonom o pravu na pristup informacijama. Naime, navedenim Zakonom su propisani slučajevi ograničavanja prava na ponovnu uporabu (čl. 30), pri čemu su za knjižnice najčešće relevantna ograničenja koja se odnosi na osobne podatke i intelektualno vlasništvo te eventualno informacije koje nisu prikupljene u obavljanju javnog posla. Tako na primjer baza podataka o članovima knjižnice nije informacija dostupna javnosti, ali javnosti na ponovnu uporabu može biti dostupan katalog knjižnice (u nekom od strojno čitljivih formata).

Povjerenica je ujedno napomenula da je digitalizacija ključni faktor za komercijalno korištenje informacija javnog sektora i širenja sadržaja kojeg ustanove javne kulture posjeduju. Kada se jednom digitalizira informacija i sadržaj, iste se mogu više pohranjivati, transponirati i razmjenjivati stvarajući nove mogućnosti i izazove za javni sektor u području upravljanja informacijama, održavanja,  pristupa i interoperabilnosti. U području kulture, a osobito knjižnica, digitalizacija sadržaja predstavlja cilj kojim se ostvaruju ciljevi društva znanja i informacijskog društva Europske unije.

Publikacije o pristupu informacijama

Uz potporu Britanskog veleposlanstva, a u svrhu poboljšanja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje izradio je […]

Multimedija

Pogledajte multimedijalne filmove iz područja prava na pristup informacijama…    Related