Newsletter

Prijavite se za naš Newsletter!

Aktualno

Konferencija “Pet godina otvorenih podataka u Hrvatskoj: praksa i izazovi”, Zagreb, 2. ožujka 2018.

Konferencija “Pet godina otvorenih podataka u Hrvatskoj: praksa i izazovi”, u organizaciji Povjerenice za informiranje, Hrvatske udruge za otvorene sustave i internet (HR Open), Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu i udruge GONG, održana je 2. ožujka 2018. u Sveučilišnom računskom centru (SRCE), u Zagrebu. Konferencija je održana u sklopu obilježavanja Dana otvorenih podataka te je njome započeo vikend građanskih inovacija Open Data Day Hrvatska 2018. koji se održava od 2. do 4. ožujka 2018. Događaj je bio prilika da se nakon pet godina primjene pravnog okvira za ponovnu uporabu informacija i otvorene podatke u Republici Hrvatskoj, analizira dosadašnja iskustva, prakse i koristi otvorenih podataka za društveno-gospodarski razvoj te perspektive u idućem razdoblju.

Povjerenica za informiranje, dr. sc. Anamarija Musa, u pozdravnom je govoru naglasila zadovoljstvo formiranjem kompaktne i inkluzivne zajednice oko pitanja otvorenih podataka te istaknula cilj postavljanja Hrvatske kao digitalne države do koje se može doći iskorištavanjem potencijala otvorenih podataka za društveno-gospodarski napredak. Spomenuvši važnu činjenicu kako je Europska komisija u svom godišnjem izvješću Open Data Maturity, Hrvatsku pozicionirala kao trendsettera kada je riječ o objavi i korištenju otvorenih podataka, Povjerenica je istaknula liderski potencijal te nade za napretkom nadolazećih godina.

Pozdravnim riječima dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Srca, Miroslav Schlossberg, predstavnik Hrvatske udruge za otvorene sustave,  Jelena Berković, izvršna direktorica GONGA, Zrinka Bulić, pomoćnica ministra uprave, Bernard Gršić, državni tajnik iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, istaknuli su mnoga postignuća u otvorenim podacima te izrazili zadovoljstvo time što političke institucije počinju uviđati važnost otvorenih podataka. Također su napomenute koristi otvorenih podataka za razvoj inovativnih usluga i otvaranje radnih mjesta, ali je i upozoreno na izazove osiguranja kontinuiteta i točnosti otvorenih podataka. Najavljeno je usvajanje politike otvorenih podataka koja bi značajno trebala unaprijediti praksu objave podataka za ponovnu uporabu.

Radni dio konferencije započeo je okruglim stolom “Otvoreni podaci: praksa, izazovi i perspektive”, u sklopu kojeg su govornici raspravljali o politici i praksi otvorenih podataka te korisničkoj perspektivi.

Raspravu je otvorila dr. sc. Anamarija Musa, predstavivši rad Povjerenika za informiranje kao tijela koje potiče ostvarenje otvorenih podataka, štiti pravo korisnika na ponovnu uporabu, educira javnost, promovira ostvarenje prava na pristup informacijama te u konačnici izvještava Hrvatski sabor i javnost o radu i napretku. Predstavljanjem rezultata analitičkih praćenja, Povjerenica je istaknula ključne probleme poput slabog razumijevanja što su i koji su potencijali otvorenih podataka, slabih tehničkih i financijskih mogućnosti, ignoriranja preporuka Povjerenika za informiranje, slabe svijesti, još uvijek nedostatnog ekonomskog učinka otvorenih podataka, i osobito nepostojanja politike otvorenih podataka. Upravo su to područja koja treba unaprijediti kako bi se povećala razina objave i iskoristivost otvorenih podataka.

Božo Zeba iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva govorio je o projektu financiranom od strane fondova Europske unije za regionalni razvoj kojim će se tehnički unaprijediti portal otvorenih podataka, provesti dodatne edukacije te unaprijediti Središnji katalog službenih dokumenata.

Hrvoje Sagrak iz Infodoma, predstavnik HUP-ICT,  izrazio je potrebu za transformacijom javne uprave i jačanjem građanske participacije što bi rezultiralo koristima na domaće gospodarstvo koje su za sada male. Na primjerima drugih država istaknuo je potrebu za standardizacijom, modernizacijom web platformi te snažnijeg osvještavanja zaključivši kako gospodarstvo mora eksploatirati mogućnost otvorenih podataka.

Dražen Tutić sa Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naveo je kako su prostorni podaci prioritetni skupovi prema Smjernicama Europske komisije, dok je Mihaela Bronić, s Instituta za javne financije, govorila o problemu loše organiziranosti web stranica zbog koje je teže pristupiti otvorenim podacima, te potrebu da korisnici istaknu koje skupine podataka trebaju. Dio podataka, osobito financijskih podataka, naplaćuje se, što je dodatni problem ako se želi osigurati otvorenost podataka koji u pravilu trebaju biti besplatni.

Petar Vidov, novinar Faktografa, upozorio je na primjeru onemogućavanja pristupa javnim podacima od strane FINA-e, kako je situacija daleko od dobre te kako je pred Hrvatskom još dalek put u istvarivanju ideala otvorenih podataka.

Miroslav Schlossberg iz Hrvatske udruge za otvorene sustave istaknuo je problem zaprimanja velikih količina papirnatih podataka, te potrebu za digitalizacijom putem web aplikacija i besplatnih softvera te pri tome naveo dobre primjere Ureda povjerenika za informiranje i Agencije za zaštitu osobnih podataka. Prikazao je primjer aplikacije koju je izradila udruga Code for Croatia  za prikupljanje podataka o vlasništvu medija, kao primjer koji može izrazito ubrzati procese upravljanja podacima u institucijama i omogućiti transparentnost i otvorenost podataka.

Nakon okruglog stola, u prvoj diskusiji “Otvorena znanost – Dostupnost i otvorenost istraživačkih podataka”, raspravljalo se o pretraživosti, dostupnosti, interoperabilnosti i korištenju znanstvenih podataka i rezultata znanstvenih istraživanja. U diskusiji su sudjelovali dr.sc. Zoran Bekić, Srce, dr.sc. Andreja Radović, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, prof.dr.sc. Marko Tadić, Filozofski fakultet, Alen Vodopijevec, Institut Ruđer Bošković i Amina Othman iz Hrvatske zaklede za znanost.

Diskutanti su se složili oko sljedećih prijedloga:

  • otvaranje podataka je proporcionalno povećanju istraživačkog rada, a podaci ostaju otvoreni za sekundarnu uporabu
  • važnost razvoja e-infrastrukture i omogućavanja okupljanja znanstvenih članaka na jednom mjestu
  • digitalizacija koja omogućava inteligentno pretraživanje sistematizirano obrađenih podataka, borba protiv zatvorenosti

U drugoj panel diskusiji, “Digitalizacija podataka: kako zatvorene i arhivske podatke pretvoriti u otvorene”, sudjelovali su Jelena Bilić, Služba za digitalizaciju kulturne baštine iz Ministarstva kulture, Dajna Mišurac, Služba za arhivsku djelatnost iz Ministarstva kulture, dr.sc. Jozo Ivanović, Hrvatski državni arhiv, Vikica Semenski, Knjižnice grada Zagreba, izv.prof.dr.sc. Jan Šnajder, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i dr.sc. Daniela Širinić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

U diskusiji je istaknuto sljedeće:

  • provodi se veliki broj nepovezanih projekata digitalizacije građe u kulturi koje je potrebno povezati i koordinirati radi održivog i efikasnog upravljanja resursima i osiguravanja maksimalnog učinka
  • potrebni su projekti usmjereni prema korisnicima i povećavanju dostupnosti građe putem centralnih digitalnih portala
  • digitalizacija je jeftinija ako je dobro izvedena i u perspektivi znatno smanjuje troškove
  • podizanje teksta na razinu strojno obradivih podataka na principu umjetne inteligencije kako bi došlo do jednostavnijeg ekstrahiranja društveno korisnih informacija budućnost je u kojoj otvoreni podaci u kulturi i znanosti postaju vrlo iskoristiv resurs
  • potrebno je jačati otvorenost i transparentnost kako bi se smanjile opasnosti od zlouporaba i osobito lažnih vijesti

Dani otvorenih podataka nastavljeni su večernjim programom u Kinu Europa prikazivanjem nagrađivanog dokumentarnog filma ‘Demokracija – u potrazi za podacima’, autora Davida Berneta. Na raspravi o promjenama u zaštiti osobnih podataka koje donosi GDPR i transparentnosti  nakon filma govorili su Biljana Cerin, stručnjakinja za digitalizaciju i informacijske sustave, doc.dr.sc. Tihomir Katulić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Darja Lončar, Hrvatski telekom, te Igor Vulje iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Program je nastavljen vikend radionicom u Srcu na kojoj su korisnici imali priliku raditi na otvorenim podacima te predstaviti svoje aplikacije i vizualizacije. Više na https://odd.codeforcroatia.org/

Publikacije o pristupu informacijama

Uz potporu Britanskog veleposlanstva, a u svrhu poboljšanja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje izradio je […]

Multimedija

Pogledajte multimedijalne filmove iz područja prava na pristup informacijama…    Related

Obraćanje Pučkoj pravobraniteljici

Ukoliko smatrate da je neko tijelo državne uprave kao i druga tijela s javnim ovlastima, povrijedilo vaša ljudska prava, možete […]