Vi ste ovdje:--Održana 3. tematska sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, Hrvatski sabor, 7. prosinca 2017.

Održana 3. tematska sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, Hrvatski sabor, 7. prosinca 2017.

[:hr]

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije (9. prosinca), u četvrtak, 7. prosinca 2017. u Hrvatskom saboru, održana je 3. tematska sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, pod nazivom „Strategija i akcijski planovi suzbijanja korupcije u Hrvatskoj: jučer, danas, sutra“. Budući da provedba Strategije, unatoč kvalitetnim pratećim dokumentima i akcijskim planovima, ne daje zadovoljavajuće rezultate te je percepcija korupcije u hrvatskom društvu posljednjih godina u porastu, svrha okupljanja bila je raspraviti uspješnost mjera prevencije i suzbijanja korupcije u Hrvatskoj, kako bi se osigurala što kvalitetnija provedba Akcijskog plana provedbe Strategije za 2017. i 2018. godinu.

Na sjednici su uz predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije dr. Željka Jovanovića govorili i g Juro Martinović, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, g. Dinko Cvitan, glavni državni odvjetnik, gđa Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, dr. Anamarija Musa, povjerenica za informiranje, gđa Slavica Lukić, potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva te prof. dr. Nenad Zakošek, predsjednik Vijeća GONG-a.

Povjerenica za informiranje, dr.sc. Anamarija Musa, sudjelovala je na sjednici te je tom prilikom istaknula da, unatoč slabim učincima prvog strateškog dokumenta za suzbijanje korupcije, usvojenog 2002., postojeći strateški i koordinacijski sustav protekom vremena raste i jača, kako u smislu kvalitete i učinka aktivnosti koje se planiraju, tako i u smislu koordiniranja provedbe, stoga je u ovom četvrtom strateškom dokumentu oblikovan znatno rafiniraniji i inkluzivniji pristup problematici korupcije, tako da su u Savjetu koji je koordinativno tijelo zastupljeni i predstavnici civilnog društva i medija. Međutim, povjerenica je naglasila da provedba često zaostaje za željama, ponekad iz prozaičnih razloga, kao što su personalne promjene u tijelima ili nedostatak sredstava za provedbu mjera koje traže ulaganja, a ponekad i zbog otpora temeljitom rješavanju pitanja ili nedovoljne prepoznatosti problema. U svakom slučaju, suzbijanje korupcije, osobito u preventivnoj dimenziji, dugotrajan je proces koji traži uključivanje svih aktera i dionika, bez obzira na političke pozicije i ideologiju, jer korupcija, kao i novac, nema boju.

„Iz perspektive povjerenice za informiranje, koja ima dužnost štititi i promicati pravo na pristup informacijama, smatram da su mjere koje promiču transparentnost, odgovornost i integritet sustava ključne za suzbijanje korupcije. Vjerujem da ćete se složiti, kao što su to znali i upravljači i vlastodršci u starim demokracijama, zatvorenost i mrak pogodna su mjesta za sve vrste nepravilnosti. Stoga je upravo osvjetljavanje i iznošenje na svjetlost dana procedura, odlučivanja, odluka, rada tijela javne vlasti te potrošnje javnih sredstava ono što razlikuje nekorumpirana od korumpiranih društava.“, rekla je povjerenica u svom izlaganju.

Povjerenik za informiranje je, prema dva akcijska plana proizašla iz važeće Strategije suzbijanja korupcije, nositelj provedbe ukupno 24, a sunositelj 26 aktivnosti, pri čemu istodobno usmjerava na jačanje kapaciteta tijela javne vlasti da osiguraju transparentnost svog djelovanja s jedne strane te na osvješćivanje javnosti i korisnika prava na pristup informacijama, s druge. Svijest, znanje i vještine tijela javne vlasti za transparentan rad, kao i svijest, znanje i vještine korisnika za efikasno služenje svojim pravom dvije su strane istog za korupciju neprikladnog novčića, koji trebaju biti dio svakog napora za suzbijanje korupcije. U tom smislu institucija Povjerenika za informiranje redovito provodi edukacije i usavršavanja za provedbu ZPPI, izdaje publikacije, objavljuje svoju praksu i izvještava javnost o provedbi Zakona putem interneta, newslettera, društvenih mreža i drugo. Mjere Povjerenika u Akcijskom planu 2015-2016. čine 15% svih provedenih mjera, što pokazuje da je institucija prihvatila i realizirala svoju ključnu ulogu u suzbijanju korupcije. Istaknula je također da je Povjerenik za informiranje u četiri godine svoga postojanja riješio oko 2.000 žalbi korisnika i isti broj predstavki kojima upozoravaju na izostanak transparentnosti.

Povjerenica je također naglasila da je za efikasnije suzbijanje korupcije potrebno da tijela javne vlasti u svom svakodnevnom radu usvoje načela suzbijanja korupcije i postupaju po svim propisima i smjernicama koje su uspostavljene u tu svrhu. Ujedno, kao nadomjestak ranijim pritiscima iz Europske unije u procesu pristupanja, danas glavni korektiv i pritisak za efikasniju provedbu akcijskih planova trebaju biti javnost i mediji te najviše državne institucije, osobito Hrvatski sabor i njegovo Nacionalno vijeće. Naime, javnost, uz pomoć medija, treba usmjeriti više pozornosti na proces implementacije Akcijskog plana, odnosno Strategije u cijelosti, kako bi se suzbijanjem i sankcioniranjem korupcije osiguralo odgovorno funkcioniranje javnog sektora, koji postoji da bi služio građanima, gospodarstvu i društvu u cjelini.

[:]

2017-12-08T08:59:28+00:00 8 prosinac 2017|
MAPA WEBA
« studeni 2018 » loading...
P U S Č P S N
29
30
31
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
1
2