Newsletter

Prijavite se za naš Newsletter!

Aktualno

Predstavljen Indeks klijentelizma u medijima, Zagreb, 15. prosinca 2017.

Udruga Partnerstvo za društveni razvoj predstavila je rezultate trećeg po redu mjerenja Indeksa klijentelizma u medijima u 6 zemalja jugoistočne Europe (Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Rumunjskoj), koje je provedeno u sklopu MEDIA CIRCLE projekta, financiranog od strane Europske unije i sufinanciranog od strane Ureda za udruge Vlade RH. Navedeni indeks temeljem empirijskih podataka mjeri politički utjecaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija te ključna ekonometrijska mjerenja realnosti u kojoj mediji funkcioniraju.

Konferenciju su svojim pozdravnim govorima otvorili dr. sc. Kristian Turkalj, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i predsjednik Savjeta za sprječavanje korupcije; Marica Mikec, pomoćnica ministrice kulture; dr. sc. Anamarija musa, povjerenica za informiranje te Nikola Kristić, novinar HRT-a. G. Turkalj u svom govoru ponajprije je istaknuo važnost uloge medija na području prevencije i suzbijanja korupcije, budući da se mediji smatraju tzv. četvrtom vlasti, koja doprinosi demokratizaciji društva i zaštiti javnog interesa. Istaknuo je potrebu transparentnosti vlasničke strukture medija te je ujedno najavio posebnu tematsku sjednicu Savjeta za sprječavanje korupcije, na čijem je čelu, upravo na temu uloge medija u suzbijanju korupcije. Gđa Mikec naglasila je svjesnost problema primjene postojećeg medijskog zakonodavstva, koje je u nadležnosti Ministarstva kulture, stoga je najavila izradu niza zakonskih i podzakonskih propisa koje ministarstvo planira provesti tijekom 2018., poglavito Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima. G. Kristić najviše se pak fokusirao na problem funkcioniranja lokalnih medija, za koje smatra da su kontrolirani interesima lokalnih moćnika, što rezultira nedostatkom pluralnog pristupa, niskom kvalitetom informiranja te neobjektivnošću, kao i cenzurom, širenjem dezinformacija, korupcijom i klijentelizmom.

Povjerenica za informiranje pozdravila je održavanje konferencije koja ukazuje na jedan od ključnih društvenih i političkih problema, budući da iz perspektive neovisnog tijela nadležnog za zaštitu prava na pristup informacijama i transparentnost tijela javne vlasti, smatra da upravo klijentelizam u medijima urušava ostvarenje ustavnog prava građana na informaciju i funkcioniranje demokratskih procesa. „Bez medija ne funkcioniraju ni demokratski procesi, niti kontrolni mehanizmi nad politikom, upravom i pravosuđem, a ne funkcionira ni pravo na pristup informacijama, nastalo prije 240 godina u Švedskoj, dajući upravo medijima pravo da prikupe i objave informacije o tome kako funkcionira javna vlast. I u Hrvatskoj je pravo na pristup informacijama Ustavom iz 1990. bilo zajamčeno upravo medijima, a tek 20 godina kasnije svim građanima. U današnjem svijetu, u kojem je dostupna ogromna količina nestrukturiranih informacija, upravo mediji, uz udruge te znanstvene i stručne zajednice, trebaju biti prijenosnici, prevoditelji, selektori, prezenteri istine i relevantnosti te samo kvalitetni mediji mogu navedeno činiti na ispravan i kvalitetan način.“, rekla je povjerenica te naglasila da je potrebno adresirati niz pitanja vezanih uz današnji položaj medija i kvalitetu medijskog izvještavanja – od noveliranja medijskog zakonodavstva na način da se ublaže ili čak napuste razlike između regulacije elektroničkih i drugih medija, preko jasnog propisivanja obveze osiguravanja javnosti vlasništva medija, do uređivanja statusa novinara, upravljanja medijima, pristupa informacijama za medije te oblika financiranja medija, koji trebaju biti u potpunosti transparentni i izliječeni od sukoba interesa.

Potom je g. Munir Podumljak, izvršni direktor Partnerstva za društveni razvoj, predstavio rezultate mjerenja Indeksa klijentelizma, koji se kreće u rasponu od -1 do 1, tako da 0 predstavlja središnju vrijednost, kojoj se nijedna od 6 zemalja još uvijek nije približila. Republika Hrvatska bila je najbolje rangirana s indeksom -0,32, međutim, takav rezultat predstavlja negativan trend, uočen kod svih zemalja (osim Srbije kod koje je uočen blagi oporavak), budući da je u prethodnom mjerenju rezultat za Hrvatsku iznosio -0,28. Najveći pad Hrvatska je ostvarila u bodovanju sposobnosti države da sveobuhvatno razumije stanje u medijima prema postojećim podacima, odnosno da identificira i spriječi potencijalni klijentelizam u medijskoj industriji.

Mjerenjem su identificirani ključni problemi, poput netransparentnog donošenja medijskih politika, netransparentnog vlasništva i postojanja neregistriranih vlasničkih ugovora u medijima, netransparentnog utjecaja oglašivačkih agencija te nedostatne regulacije novih, digitalnih medija (internetskih portala) na tržištu. Na kraju konferencije dano je i nekoliko važnih preporuka za poboljšanje postojećeg stanja, koje se primarno odnose na potpunu transparentnost vlasništva nad medijima kao prvi prioritet buduće medijske politike te javnu dostupnost sveobuhvatnog registra vlasništva, financijskih i materijalnih potpora te subvencija dodijeljenih medijima, što podrazumijeva niz promjena, od promjene političke kulture, preko sistemskog sprječavanja i sankcioniranja ulaska netransparentnog kapitala u medije, do nove regulacije digitalnih medija.

Više na: http://psd.hr/

Publikacije o pristupu informacijama

Uz potporu Britanskog veleposlanstva, a u svrhu poboljšanja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje izradio je […]

Multimedija

Pogledajte multimedijalne filmove iz područja prava na pristup informacijama…    Related

Obraćanje Pučkoj pravobraniteljici

Ukoliko smatrate da je neko tijelo državne uprave kao i druga tijela s javnim ovlastima, povrijedilo vaša ljudska prava, možete […]