Newsletter

Prijavite se za naš Newsletter!

O pravu na pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Konvencijom o pristupu službenim dokumentima  i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013, 85/2015).

Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije koja je javnog karaktera, a obuhvaća i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom. Pravo na pristup informacijama je Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o pravu na pristup informacijama  zajamčeno pravo svih fizičkih i pravnih osoba na dobivanje informacija koje posjeduju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, neovisno o svrsi u koju se informacija želi koristiti.

Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti, neovisno o obliku u kojem je nastala.

Pravo na pristup informacijama ostvaruje se proaktivnom objavom informacija na internetu, što je obveza tijela javne vlasti prema članku 10. Zakona, kao i podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama tijelu javne vlasti.

Zakon o pravu na pristup informacijama  daje svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama,  na jednak način i pod jednakim uvjetima  pravo na pristup informacijama. 

Obveznici pružanja informacija su tijela javne vlasti iz članka 5. točke 2. Zakona, a obuhvaćaju državnu upravu i državna tijela, lokalnu samoupravu, javne ustanove i druga tijela s javnim ovlastima, pravne osobe čiji je osnivač država ili jedinice lokalne samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica kao i pravne osobe koje temeljem posebnog zakona pretežito ili u cijelosti financiraju iz državnog proračuna odnosno iz javnih sredstava.  Tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj ima oko 6000 i njihov popis vodi Povjerenik za informiranje. Taj je popis javno dostupan na poveznici http://tjv.pristupinfo.hr.

Ukoliko želite doći do informacije koja Vam je potrebna, svoje pravo možete ostvariti na sljedeći način.

  1. Provjerite je li informacija već javno objavljena na Internet stranici tijela javne vlasti koje prema svom djelokrugu posjeduje informaciju
  2. Ako informacija nije javno dostupna, konzultirajte Popis tijela javne vlasti http://tjv.pristupinfo.hr i saznajte kontakte službenika za informiranje u tijelu javne vlasti od kojeg želite dobiti informaciju, odnosno tijela za koje mislite da posjeduje informaciju.
  3. Zahtjev za pristup informacijama možete uputiti pisanim ili usmenim putem
  4. Ukoliko Vaš zahtjev bude odbijen ili odbačen ili tijelo javne vlasti ne odluči o Vašem zahtjevu u zakonom propisanom roku, možete podnijeti žalbu Povjereniku za informiranje putem prvostupanjskog tijela odnosno neposredno Povjereniku (šutnja uprave).
  5. Protiv odluke Povjerenika za informiranje možete podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu, kao i u slučaju kada Povjerenik za informiranje ne riješi žalbu u zakonskom roku.

 

Ako se radi o informacijama koje po Zakonu moraju biti objavljene (članak 10., 11. i 12.), a tijela javne vlasti ih nisu objavile, korisnik može podnijeti i predstavku Povjereniku za informiranje.

Više o postupku možete pronaći ovdje.

 


Prikaz postupka

 

Uređenje prava na pristup informacijama svoj puni zamah doživljava u posljednjem desetljeću, no unatoč tome pravo na pristup informacijama ima svoj povijesni razvoj, počevši od najstarijeg Zakona o slobodi informiranja koji je usvojen 1766. godine u Kraljevini Švedskoj, preko Deklaracije o pravima čovjeka i građanina iz 1789. godine u Francuskoj.

Jačanjem institucija civilnog društva tijekom 60-ih godina te donošenjem Freedom of Information Act  1966. godine u SAD-u, a zatim i Government in the Sunshine Act 1976. godine, pravo na pristup informacijama postaje predmet zakonske regulacije i u nekim europskim zemljama (Danska, Nizozemska, Francuska). Intenziviranje i pravi boom zakona o pravu na pristup informacijama javlja se krajem 1990-ih tako da danas više od stotinu država diljem svijeta priznaju pravo građana na pristup informacijama.

U Republici Hrvatskoj je Hrvatski sabor na sjednici održanoj dana 15. listopada 2003. godine donio Zakon o pravu na pristup informacijama (dalje u tekstu Zakon), koji je objavljen u NN 172/2003. Izmjene i dopune Zakona su donesene na sjednici Hrvatskog sabora 10. prosinca 2010. godine i objavljene u NN 144/2010, ali koji je zatim ukinut kao formalno neustavan zbog izostanka donošenja Ustavom propisanom većinom za organske zakone kojima se uređuju ljudska prava i slobode (Odluka Ustavnog suda U-I-292/2011). Stoga je Zakon ponovno donesen u propisanom postupku i objavljen u NN  49/2011.

Uslijed potrebe usklađivanja s europskim acquisom, jačanja suzbijanja korupcije te jačanja prava građana u odnosu na vlast i upravu, novi je Zakon o pravu na pristup informacijama usvojen 15. veljače 2013. godine i objavljen u NN 25/2013. Zakon je znatno ojačao položaj korisnika, uspostavio kvalitetnije uređenje ograničenja prava na pristup informacijama, te uspostavio specijalizirano neovisno tijelo za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacija – Povjerenika za informiranje.  Tim je Zakonom ujedno transponirana Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora  kojim su otvorene mogućnosti i obveza tijela da omoguće ponovnu uporabu informacija. Izmjene Zakona usvojene su 15. srpnja 2015 i objavljene u NN 85/2013, a njima je transponirana Direktiva 2013/37/EU kojom je izmijenjena PSI Direktiva iz 2003.

Načela temeljem kojih se ostvaruje pravo na pristup informacijama uključuju:

Načelo javnosti i slobodnog pristupa (članak 6): Informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Načelo pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija (članak 7): Informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne.

Načelo jednakosti (članak 8): Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Tijela javne vlasti ne smiju staviti korisnike u neravnopravan položaj, a osobito na način da se pojedinim korisnicima informacija pruža prije nego ostalima ili na način kojim im se posebno pogoduje.

Načelo raspolaganja informacijom (članak 9): Korisnik koji raspolaže informacijom sukladno Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Načelo međusobnog poštovanja i suradnje (članak 9a): Odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje se na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

Publikacije o pristupu informacijama

Uz potporu Britanskog veleposlanstva, a u svrhu poboljšanja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje izradio je […]

Multimedija

Pogledajte multimedijalne filmove iz područja prava na pristup informacijama…   

Obraćanje Pučkoj pravobraniteljici

Ukoliko smatrate da je neko tijelo državne uprave kao i druga tijela s javnim ovlastima, povrijedilo vaša ljudska prava, možete […]