Newsletter

Prijavite se za naš Newsletter!

Aktualno

Zastupnici Hrvatskog sabora prihvatili Izvješće Povjerenice za informiranje o provedbi ZPPI za 2016.

Povjerenica za informiranje dr.sc. Anamarija Musa predstavila je jučer, 13. srpnja 2017. godine zastupnicima Hrvatskog sabora Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama,  ukratko iznijevši osnovne pokazatelje primjene Zakona i postupanja neovisnog tijela u zaštiti, praćenju i promicanju prava na pristup informacijama kao Ustavom zajamčenog prava građana. U Izvješću je detaljno analizirana ocjena stanja, a dano je i 28 preporuka obveznicima provedbe Zakona za njegovu dosljednu primjenu, sve u cilju postizanja većeg stupnja otvorenosti i transparentnosti javne vlasti.

Opća je ocjena da se stanje u pogledu transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti postupno poboljšava, ali da ukupna razina transparentnosti i otvorenosti još nije zadovoljavajuća. Osobito su značajna odstupanja uočena na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, dijela pravnih osoba s javnim ovlastima te trgovačkih društava u većinskom javnom vlasništvu, iako i među njima postoje primjeri dobre prakse u provedbi Zakona.

Jedan od pozitivnih pokazatelja je da je od oko 5.900 tijela javne vlasti, njih 81% podnijelo izvješće, a 84,5% ima službenika za informiranje, koji se brine za provedbu ZPPI u tijelu. Za usporedbu, za 2015. izvješće je podnijelo 76,41% tijela, a za 2014. godinu 71,24%.

U odnosu na proaktivnu objavu informacija, stanje se poboljšava pa prema nekim procjenama tijela objavljuju oko 77% informacija. Građani najčešće upozoravaju na nedostatak objave njima važnih informacija, kao što su kontakti čelnika i voditelja, informacije o natječajima, osobito natječajima za zapošljavanje, informacije o proračunu i donacijama te dnevni redovi sjednica.

Građani su tijelima javne vlasti podnijeli 17.059 zahtjeva, čime je nastavljen trend smanjenja broja zahtjeva, koji se može pripisati većoj proaktivnoj objavi putem interneta. Prosječan broj zahtjeva pao je sa 7,1 (2012.) na 3,6 zahtjeva po tijelu. Najviše zahtjeva građani upućuju Vladi RH (212), ministarstvima (npr. Ministarstvo graditeljstva – 244, Ministarstvo unutarnjih poslova – 215, Ministarstvo zaštite okoliša – 175, Ministarstvo financija – 144, Ministarstvo zdravstva – 138), Gradu Zagrebu (210) te Hrvatskim vodama (911). Tijela javne vlasti pružila su tražene informacije u preko 93% zahtjeva i naplatila troškove u iznosu od ukupno 55.000 kuna. Pri tome su 95% zahtjeva riješili u roku. Velik dio zahtjeva podnosi se i putem portala imamopravoznati.org.

Međutim, građani i pravne osobe (udruge, tvrtke i sl.) i dalje se žale povjerenici za informiranje, pa su i 2016. podnijeli preko šest stotina žalbi (635 žalbi, dok je 2015. podneseno 624, a 2014. godine 658 žalbi). Najčešće se žale na odluke ili nepostupanje općina, gradova i županija (28,02%), tijela državne uprave (19,97%) te trgovačkih društava u javnom vlasništvu (13,69%). I dalje je glavni razlog za podnošenje žalbe izostanak odlučivanja po zahtjevu (neodgovaranje u roku) pa je tako 60,47% žalbi podneseno zbog šutnje uprave, tek nešto manje od 2015. kada je takvih žalbi bilo 64,42%.

Tijela javne vlasti najčešće su odbijala zahtjeve korisnika zbog (navodne) zlouporabe prava, zaštite osobnih podataka i poslovne tajne, i to, kako se pokazalo, uglavnom neopravdano. Naime, rješavajući žalbe povjerenica za informiranje utvrdila je su tijela javne vlasti u 4 od 5 slučajeva neopravdano uskratila pristup informaciji građanima. Razlozi se uglavnom mogu naći u nepoznavanju propisa, sporosti u rješavanju, kao i činjenici da se Zakon i pravo koje uređuje često koriste kao sredstvo osobnih i političkih obračuna, što stvara otpor i smanjuje povjerenje između građana i vlasti. Odluke povjerenice za informiranje bile su predmet sudskih sporova u 34 slučaja, od kojih pretežu tužbe samih tijela javne vlasti nezadovoljnih  odlukom da se neka informacija pruži korisniku.

U odnosu na provedbu savjetovanja s javnošću pri donošenju propisa i planskih dokumenata utvrđeno je poboljšanje prakse, pa su tako u 2016. provedena 1.454 savjetovanja, od čega 655 putem portala e-savjetovanja, 80% više nego u prethodnoj godini. Međutim, analiza je pokazala da se savjetovanja provode u tek nešto više od trećine slučajeva (38,1%) na centralnoj razini, dok je na lokalnoj razini provedba savjetovanja vrlo rijetka. Stoga je povjerenica krajem 2016. objavila Priručnik za provedbu savjetovanja u lokalnim jedinicama.

U pogledu otvorenih podataka i omogućavanja ponovne uporabe informacija, što su obveze tijela javne vlasti prema Direktivi EU o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a koja se kod nas primjenjuje putem Zakona o pravu na pristup informacijama od 2013. godine, vidljivi su određeni pomaci, ali još uvijek se ne može ustvrditi da je otvorenost na visokoj razini. Otvaranje pojedinih registara u raznim resorima je u tijeku, a postoje i primjeri dobre prakse (npr. u području okoliša, rada, uprave i sl.; lokalni portali otvorenih podataka Zagreba, Rijeke i Virovitice). Portal otvorenih podataka sadrži 325 skupova podataka, što je tek mali dio podataka koji bi se javnosti, akademskoj zajednici, medijima i privatnom sektoru mogao i trebao staviti na raspolaganje kako bi stvarali nove proizvode i usluge. Povjerenica za informiranje je upravo ovom području dala prioritet u 2016., putem održavanja radionica prioriteta (Zagreb, Osijek, Rijeka) te organizacijom Akademije otvorenih podataka za mlade u Puli.

Poslove Povjerenika za informiranje kao neovisnog tijela koje štiti, prati i promiče pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija obavljalo je u Uredu povjerenice 11 državnih službenika, a ukupno je utrošeno 2,76 mil kn, 90,77% od planiranog. Tijekom godine zaprimljeno je 2.054 predmeta, što je 23% više  nego u prošloj godini i  izrađeno 4.349 akata, 37,45% više nego 2015. Stopa rješavanja  žalbenih predmeta u odnosu na zaprimljene žalbene predmete povećana je za 6%, a ukupno je riješeno 28,14% više nego prethodne godine. Izjavljene su 324 predstavke, a riješeno ih je 237, što je 55,55%, ali ukupno 43% više nego u 2015. Obavljeno je 28 neposrednih i 21 posredni inspekcijski nadzor te je kroz dvije godine neposrednim inspekcijskim nadzorom obuhvaćeno ukupno 48 tijela (0,8%). Podneseno je 6 optužnih prijedloga i poslano 13 obavijesti o pokretanju prekršajnog postupka. Odgovoreno je na preko 900 upita pisanim ili telefonskim putem. Doneseno je 5 smjernica za provedbu ZPPI, izrađeno 6 analiza, 3 publikacije i 2 promotivna letka te je provedeno 38 edukacija s gotovo 1000 polaznika. Objavljen je web na engleskom jeziku te izrađen dvomjesečni newsletter. Stavljene su u funkciju tri izuzetno važne aplikacije – sva rješenja kao i odluke Visokog upravnog suda objavljene su u Tražilici odluka i mišljenja , s preko 600 akata, izrađena je aplikacija Popis tijela javne vlasti te aplikacija za prikupljanje godišnjih izvješća.

Uočen je napredak u proaktivnom objavljivanju informacija na internetu, uključujući i provedbu savjetovanja s javnošću, kao i u kvaliteti postupanja po zahtjevima korisnika, što je rezultat bolje osposobljenosti tijela javne vlasti za provedbu Zakona i veće svijesti o važnosti transparentnog i otvorenog rada. S obzirom na intenzivne aktivnosti praćenja i promicanja, uz redovite zaštitne postupke po žalbama i predstavkama, tijela javne vlasti postaju svjesnija svojih obveza i vještija u provedbi Zakona.

Međutim, ukupna razina transparentnosti i otvorenosti još nije zadovoljavajuća. Na svim razinama i u svim skupinama tijela uočeni su propusti u objavljivanju informacija putem internetske stranice, kao i nepravilnosti u postupanju sa zahtjevima građana, osobito u pogledu poštivanja rokova i načina odlučivanja o zahtjevima, čemu svjedoči i činjenica da u četiri petine slučajeva tijela javne vlasti donosila nezakonita ili nepravilna rješenja. Ipak, najkritičniji elementi provedbe Zakona, unatoč evidentnom poboljšanju u odnosu na ranije godine, odnose se na nedostatno uključivanje javnosti u proces odlučivanja putem savjetovanja s javnošću.

Povjerenica je zaključno naglasila kako se napori moraju usmjeriti primarno na nastavak jačanja kapaciteta tijela javne vlasti na svim razinama za provedbu Zakona, uključujući usvajanje vrijednosti transparentnosti i otvorenosti u svakodnevnom radu i postupanju te razvijanje znanja i vještina za efikasno postupanje po zahtjevima, u vezi čega je Povjerenica za informiranje istakla 28 preporuka.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je u svojstvu matičnog radnog tijela raspravio o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2016. godinu Povjerenika za informiranje, jednoglasno je podupro Izvješće, a na plenumu su ga zastupnici Hrvatskog sabora usvojili sa 136 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“.

Izvješće i Sažetak izvješća možete pronaći na poveznici http://www.pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije/, u rubrici Izvješća, kao i na stranici Hrvatskog sabora http://www.sabor.hr/izvjesce-o-provedbi-zakona-o-pravu-na-pristup-0004.

 

Objavljeno 14. srpnja 2017.

Publikacije o pristupu informacijama

Uz potporu Britanskog veleposlanstva, a u svrhu poboljšanja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje izradio je […]

Multimedija

Pogledajte multimedijalne filmove iz područja prava na pristup informacijama…    Related

Obraćanje Pučkoj pravobraniteljici

Ukoliko smatrate da je neko tijelo državne uprave kao i druga tijela s javnim ovlastima, povrijedilo vaša ljudska prava, možete […]