U Amadria Park Hotelu Ivan, u Solarisu, Šibenik, u organizaciji Povjerenika za informiranje, uz potporu Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i Šibensko-kninske županije, održano je prvo Godišnje savjetovanje službenika za informiranje, na kojem se okupilo preko 170 službenika iz različitih tijela javne vlasti te niz stručnjaka s područja prava na pristup informacijama i zaštite osobnih podataka.

Prvi dan Savjetovanja, 15. listopada 2019., otvoren je pozdravnim riječima dr. sc. Zorana Pičuljana, povjerenika za informiranje i Gorana Pauka, šibensko-kninskog župana i predsjednika HZŽ-a, a zatim je predstavljena uloga upravnog prava, upravne prakse i upravnosudske prakse u ostvarivanju prava na pristup informacijama, kroz uvodna izlaganja prof. dr. sc. Daria Đerđe s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji je obradio temeljna pitanja upravnog postupanja prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i Zakonu o općem upravnom postupku; povjerenika dr. sc. Zorana Pičuljana, koji je iz drugostupanjske i nadzorne perspektive govorio o praksi Ureda povjerenika i dao ocjenu stanja te sažeti prikaz prioriteta na kojima će se najviše raditi u narednom razdoblju; Ante Galića, predsjednika Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, koji se osvrnuo na praksu Suda na području prava na pristup informacijama te Ante Rajkovače, ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), koji je obradio postupanje i praksu AZOP-a, s osvrtom na preuzimanje GDPR-a i kreiranje  nacionalnog zakonskog okvira u tom segmentu.

Potom je uslijedio prvi od četiri panela, na kojem se obrađivalo jedno od najčešćih ograničenja prava na pristup informacijama – zaštita osobnih podataka. Na panelu su govorili mr. sc. Dubravka Bevandić, voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama u Uredu povjerenika; Branka Bet-Radelić, načelnica Službe za zaštitu osobnih podataka u AZOP-u, Lidija Vukičević, sutkinja Visokog upravnog suda i Muhamed Gjokaj, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore. U traženju odgovora na pitanje jesu li pravo na pristup i zaštita osobnih podataka suprotstavljeni, istaknuto je da ni jedno ni drugo pravo nije apsolutno, već ih je potrebno razmatrati u kontekstu njihove uloge u društvu te ujednačiti njihovu primjenu u skladu s načelom razmjernosti, čemu pridonosi bogata praksa Povjerenika, AZOP-a i Visokog upravnog suda na tom području, a značajno je bilo čuti i kakva su iskustva i praksa Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u Crnoj Gori, s kojom je Ured povjerenika odradio vrlo uspješan Twinning Light projekt.

Na drugom panelu, posvećenom ulozi službenika za informiranje te identificiranim primjerima dobre prakse, ali i problemima u primjeni Zakona te prijedlozima za poboljšanje, ispred Ureda povjerenika govorile su Jagoda Botički, voditeljica Službe za praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i Lucija Jadrijević, viša savjetnica-specijalistica, a iz perspektive mahom dugogodišnjih službenika za informiranje, kratka izlaganja održali su Doris Šajn iz Grada Rijeke – primjera najbolje prakse u proaktivnoj objavi i provedbi savjetovanja s javnošću; Vlatka Vučić-Marasović iz Zadarske županije, koja je ujedno kao predstavnica HZŽ-a predstavila hvalevrijedan projekt Otvoreni proračun; Ivana Penić iz Vlade RH, koja je govorila o koordinaciji i suradnji službenika u sustavu Vlade te Bosiljko Domazet iz Ministarstva turizma, koji je iznio svoje viđenje uloge i opterećenosti službenika za informiranje.

Drugi dan Savjetovanja, 16. listopada, nastavljen je trećim panelom, na kojem su o poslovnoj tajni kao razlogu ograničenja prava na pristup informacijama govorili prof. dr. sc. Dario Đerđa, mr. sc. Dubravka Bevandić, Hrvoje Vindakijević, savjetnik povjerenika te mr. sc. Inga Vezmar-Barlek, zamjenica predsjednika Visokog upravnog suda. S obzirom na to da rješenja prvostupanjskih tijela u velikom broju slučajeva budu poništena na drugom stupnju, jer se tijela nezakonito pozivaju na poslovnu tajnu, tijekom panela su predstavljene najčešće greške u postupanju tijela javne vlasti te su službenici upućeni na korištenje novih Smjernica o pristupu informacijama i poslovnoj tajni Povjerenika za informiranje.

Četvrti i posljednji panel obilježilo je predstavljanje studija slučaja – Hrvoje Vindakijević o poslovnoj tajni (Elaborat o usklađenosti projekta TE Plomin u posjedu HEP-a), profesionalnoj tajni (ime, prezime i visina bruto iznosa mirovina osoba koje su od 1993. poslane u vojnu mirovinu na temelju odluke Predsjednika RH, u posjedu HZMO-a) i poreznoj tajni (porezni dug Konzuma i ostalih tvrtki iz koncerna Agrokor); Tanja Dvorski, viša savjetnica-specijalistica, o zaštiti osobnih podataka (bruto plaća predsjednice strukovne komore) te, o zlouporabi prava na pristup informacijama, mr. sc. Dubravka Bevandić i Doroteja Mendek, službenica Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. O zlouporabi prava u Crnoj Gori, koje predstavlja jedan od gorućih problema funkcioniranja sustava pristupa informacijama, govorila je i Biljana Božić, voditeljica Odsjeka za slobodan pristup informacijama, a posebno je problematizirala činjenicu da u crnogorski Zakon o slobodnom pristupu informacijama nije unesen institut zlouporabe prava, što se nadaju postići njegovim izmjenama i dopunama.

Tijekom svih panela bilo je omogućeno i postavljanje anonimnih pitanja putem Slido aplikacije, na koja su na samom kraju Savjetovanja, izlagači iz Ureda povjerenika, skupa s prof. dr. sc. Đerđom i Brankom Bet-Radelić, dali odgovore.

Povjerenik i Ured povjerenika za informiranje zahvaljuju svim sudionicima prvog Godišnjeg savjetovanja službenika za informiranje, u nadi da će prikaz svih odabranih tema, uz primjere iz prakse na svim razinama te raspravu koja se razvijala od uvodnih izlaganja do posljednjeg panela, doprinijeti standardizaciji primjene Zakona o pravu na pristup informacijama i postizanju više razine transparentnosti i otvorenosti u radu i odlučivanju tijela javne vlasti.