U organizaciji Povjerenika za informiranje, uz potporu Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i Šibensko-kninske županije, održano je prvo Godišnje savjetovanje službenika za informiranje, u Šibeniku 15.-16. listopada 2019. ,na kojem se okupilo preko 170 službenika iz različitih tijela javne vlasti te niz stručnjaka s područja prava na pristup informacijama i zaštite osobnih podataka.

Savjetovanje je otvoreno pozdravnim riječima dr. sc. Zorana Pičuljana, povjerenika za informiranje i Gorana Pauka, šibensko-kninskog župana i predsjednika HZŽ-a, a zatim je u formi uvodnih izlaganja predstavljena uloga upravnog prava, upravne prakse i upravnosudske prakse u ostvarivanju prava na pristup informacijama.

Prof. dr. sc. Dario Đerđa s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dao je usporedni prikaz temeljnih instituta upravnog postupanja prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i Zakonu o općem upravnom postupku.

Povjerenik za informiranje dr. sc. Zoran Pičuljan je iz drugostupanjske i nadzorne perspektive govorio o praksi Ureda povjerenika i dao ocjenu stanja te sažeti prikaz prioriteta na kojima će se najviše raditi u narednom razdoblju.

Predsjednik Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Ante Galić se osvrnuo na praksu Suda na području prava na pristup informacijama i ulogu sudskog nazora u standardizaciji primjene zakonske norme, dok je ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Ante Rajkovača govorio o postupanju i praksi Agencije, s osvrtom na preuzimanje GDPR-a i razvoj nacionalnog zakonskog okvira u tom segmentu.

Panel I.: Pravo na pristup informacijama i zaštita osobnih podataka

Na panelu su govorili mr. sc. Dubravka Bevandić, voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama u Uredu povjerenika; Branka Bet-Radelić, načelnica Službe za zaštitu osobnih podataka u AZOP-u, Lidija Vukičević, sutkinja Visokog upravnog suda i Muhamed Gjokaj, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore.

Mr. sc. Dubravka Bevandić je u svom izlaganju istaknula da su osobni podaci i pravo na pristup informacija dva ustavna prava, koja su u praksi često suprotstavljena. Prema podacima iz žalbenog postupka pred Povjerenikom za informiranje uočeno je kako su temeljem zakonskog ograničenja zaštite osobnih podataka, tijekom 2018. godine u 2/3 slučajeva tijela javne vlasti neopravdano uskratila informaciju u slučajevima u kojim su zatražene informacije sadržavale osobne podatke. Uz kratki prikaz postupanja u predmetima u kojima se traže informacije koje sadrže osobne podatke, istaknula je kako, primjerice, podaci o isplatama odvjetnicima ili vještacima, obračunske isprave za isplatu plaće zaposlenika, natječajna dokumentacija za radno mjesto izabrane osobe ili pak ugovor o djelu predstavljaju informacije  koje trebaju biti dostupne, uz zaštitu određenih zaštićenih osobnih podataka.

Branka Bet-Radelić je u svom izlaganju pojasnila temeljne odrednice Opće uredbe o zaštiti podataka koja se od 25. svibnja 2018. godine izravno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije i koja je u cijelosti obvezujuća, kao i osnovne razlike između prava na pristup informacijama i prava na zaštitu osobnih podataka. U izlaganju je istaknula temeljene zadaće Agencije za zaštitu osobnih podataka – savjetodavne ovlasti, istražne ovlasti i korektivne ovlasti, te je prezentirala slučaj podnositelja zahtjeva koji je zatražio dostavu zapisnika koji sadrži osobne podatke kandidata koji su se javili na natječaj.

Lidija Vukičević je u izlaganju pojasnila ispravnu primjenu zakonskog ograničenja koje propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. Osim toga je pojasnila i ispravnu provedbu testa razmjernosti i javnog interesa kojim se treba utvrditi bi li  onemogućavanjem pristupa traženoj informaciji interes bio ozbiljno povrijeđen javni interes te  prevladava li potreba zaštite prava ili javni interes, sa stajališta sudskog nadzora nad primjenom Zakona, uz prikaz relevantne sudske prakse Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u kojem je navedeni Sud odlučivao o informacijama koje sadrže osobne podatke.

Na kraju ovog panela,  zanimljivo je bilo čuti o iskustvima  i praksi Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u Crnoj Gori od Muhameda Gjokaja, predsjednika Savjeta Agencije,  koja objedinjuje nadzor nad primjenom zakonodavnog okvira za zaštitu prava na slobodan pristup informacijama i zaštitu osobnih podataka. Tijekom 2018. i 2019. godine Ured povjerenika za informiranje uspješno je proveo Twinning Light projekt Jačanje kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u Crnoj Gori.

U traženju odgovora na pitanje jesu li pravo na pristup i zaštita osobnih podataka suprotstavljeni, koja su proizašla iz postavljenih pitanja moderatorice panela mr.sc. Dubravke Bevandić, ali i iz publike, istaknuto je da ni jedno ni drugo pravo nije apsolutno, već ih je potrebno razmatrati u kontekstu njihove uloge u društvu, imajući na umu i sve okolnosti te ujednačiti njihovu primjenu u skladu s načelom razmjernosti. O navedenom postoji široka i utvrđena praksa Povjerenika, Agencije za zaštitu osobnih podataka i Visokog upravnog suda RH, koja se redovito objavljuje na Tražilici odluka i mišljenja .

Panel II.: Uloga službenika za informiranje, problemi u primjeni ZPPI-a, primjeri dobre prakse i prijedlozi za poboljšanje

Na panelu posvećenom ulozi službenika za informiranje te identificiranim primjerima dobre prakse, ali i problemima u primjeni Zakona te prijedlozima za poboljšanje, ispred Ureda povjerenika govorile su Jagoda Botički, voditeljica Službe za praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i Lucija Jadrijević, viša savjetnica-specijalistica, Doris Šajn iz Grada Rijeke, Vlatka Vučić-Marasović iz Zadarske županije, koja je ujedno bila predstavnica Hrvatske zajednice županija,  Ivana Penić iz Vlade RH i Bosiljko Domazet iz Ministarstva turizma, koji su mahom dugogodišnji službenici za informiranje.

Jagoda Botički je u svom izlaganju posebno istaknula pitanje odgovornosti za primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno podijeljenoj odgovornosti između službenika za informiranje i čelnika tijela. Iako iz postojeće pravne regulative nedvojbeno proizlazi da je čelnik tijela odgovoran  za funkcioniranje TJV u cjelini, pa time i za omogućavanje pristupa informacijama, opravdano se postavlja pitanje razloga za postojeću percepciju o službeniku za informiranje kao “odgovornoj osobi” u smislu ZPPI-ja. Naglasila je kako se ta percepcija može i mora promijeniti jačanjem statusa, uloge i značaja službenika za informiranje. Isto se postiže jasnim razgraničenjem uloge (odgovornosti) službenika za informiranje i čelnika tijela, ali i preciznim reguliranjem odnosa službenika za informiranje i ostalih zaposlenika koji trebaju pridonositi pravilnoj primjeni ZPPI-ja, uz naglašavanje koordinativne uloge službenika za informiranje. Lucija Jadrijević govorila je o registru službenika za informiranje i analitičkim praćenjima provedbe proaktivne objave informacija i javnosti rada.

Doris Šajn predstavila je iskustva Grada Rijeke koji je primjer dobre prakse u ostvarivanju prava na pristup informacijama, posebno u području proaktivne objave informacijama, te je pojasnila interne procese koje je uspostavio Grad, kako bi se osigurao visok stupanj primjene i pravovremenost u postupanju prema Zakonu.

Vlatka Vučić Marasović  je kao predstavnica Hrvatske zajednice županija govorila o razvoju projekta Otvoreni proračun, te o koristima koje je od tog projekta imala lokalna zajednica, iz upravljačke perspektive, ali prije svega iz perspektive korisnika informacija o potrošnji javnih sredstava.

Ivana Penić ukratko je pojasnila suradnju i koordinaciju postupanja prema zahtjevima za pravo na pristup informacija u sustavu tijela državne uprave koja djeluju u sustavu Vlade RH, kao i pružanje stručne podrške službenicima za informiranje.

Bosiljko Domazet je u svom izlaganju govorio o nedorečenostima u Zakonu o pravu na pristup informacijama i o tome kako se reflektiraju na svakodnevno postupanje službenika za informiranje.

Iz pitanja moderatorice, ali i onih iz publike proizašla je konstatacija da je u postupku izmjene ZPPI-ja potrebno jačati institucionalni okvir, između ostalog i optimalizacijom uvjeta za nesmetano djelovanje službenika za informiranje, uključujući moguću posebnu radno-pravnu zaštitu, čime bi se zapravo osigurali uvjeti za “samostalnost”.

Panel III.: Poslovna tajna kao ograničenje prava na pristup – kada i kako?

O poslovnoj tajni kao razlogu ograničenja prava na pristup informacijama govorili su prof. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre Upravnog prava, mr. sc. Dubravka Bevandić, Hrvoje Vindakijević, savjetnik povjerenika te mr. sc. Inga Vezmar-Barlek, zamjenica predsjednika Visokog upravnog suda.

Uvodnu riječ  dao je moderator panela,  prof. dr. sc. Dario Đerđa, koji je ujedno postavio pitanje koje je zadalo ton cijeloj raspravi  – koji je razlog iznimno velikom broju nezakonitih rješenja prvostupanjskih tijela kada se radi o poslovnoj tajni kao ograničenju od pristupa informacijama.

Dubravka Bevandić i Hrvoje Vindakijević su u svojim prezentacijama analizirali pravni okvir poslovne tajne i predstavili koje to vrste informacija mogu biti zaštićene na temelju ovog ograničenja, a temeljem dosadašnje prakse Povjerenika za informiranje. Analizirane su i vrste podataka koji bi mogli predstavljati poslovnu tajnu, uz pregled najčešćih pogrešaka u prvostupanjskim postupcima i upute  tijelima javne vlasti na što je potrebno obratiti pažnju prilikom rješavanja zahtjeva. Na koncu su prikazani i  najzanimljiviji slučajevi iz prakse Povjerenika za informiranje.

Mr.sc. Inga Vezmar Barlek prezentirala slučajeve koji su povodom upravnih tužbi protiv odluka Povjerenika za informiranje došli pred Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Praksa Povjerenika za informiranje i Suda je u najvećem broju slučajeva usklađena, te je istaknuto kako bi u načelu trebale biti javno dostupne informacije o plaćama u tijelima javne vlasti, podaci o zakupu poslovnog prostora, menadžerski ugovori, troškovi konzultantskih usluga, otpremnina direktoru trgovačkog društva, izrađene studije, ugovori o suradnji, ugovori o javnoj nabavi i sl. – pogotovo ako se u tim slučajevima radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Službenici za informiranje su također upućeni na korištenje novih Smjernica o pristupu informacijama i poslovnoj tajni Povjerenika za informiranje, kao i na Tražilicu odluka i mišljenja – TOM, na kojoj mogu pregledati primjere iz prakse koji se odnose na poslovnu tajnu kao razlogu za ograničenje.

Panel IV.: Studije slučaja

U okviru predstavljanja studija slučaja pred Povjerenikom za informiranje govorili su Hrvoje Vindakijević, Tanja Dvorski, viša savjetnica-specijalistica u Uredu povjerenika za informiranje, mr.sc. Dubravka Bevandić i Doroteja Mendek, službenica za informiranje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.

Hrvoje Vindakijević predstavio je predmet koji može poslužiti kao ogledni primjer odlučivanja po zahtjevu na pristup informacijama u odnosu za zakonsko ograničenje na temelju poslovne tajne –  Elaborat o usklađenosti projekta TE Plomin u posjedu HEP-a. Zatim je predstavio postupanje u predmetu koji je tematizirao profesionalnu tajnu kao zakonsko ograničenje –  ime, prezime i visina bruto iznosa mirovina osoba koje su od 1993. poslane u vojnu mirovinu na temelju odluke Predsjednika RH, što je informacija u posjedu HZMO-a, te prikaz postupanja u predmetu u odnosu na poreznu tajnu –  porezni dug Konzuma i ostalih tvrtki iz koncerna Agrokor.

Tanja Dvorski je govorila o zaštiti osobnih podataka kao zakonskom ograničenju u predmetu u kojem je korisnik tražio informaciju o bruto plaći predsjednice strukovne komore.

O zlouporabi prava na pristup informacijama, u predmetima koji su potvrđeni i pred Visokim upravnim sudom RH govorile su mr. sc. Dubravka Bevandić i Doroteja Mendek, službenica Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.

O zlouporabi prava u Crnoj Gori, koje predstavlja jedan od gorućih problema funkcioniranja sustava pristupa informacija, govorila je i Biljana Božić, voditeljica Odsjeka za slobodan pristup informacijama, a posebno je problematizirala činjenicu da u crnogorski Zakon o slobodnom pristupu informacijama nije unesen institut zlouporabe prave, što se nadaju postići njegovim izmjenama i dopunama.

Tijekom svih panela bilo je omogućeno i postavljanje anonimnih pitanja putem Slido aplikacije, na koja su na samom kraju Savjetovanja, izlagači iz Ureda povjerenika, skupa s prof. dr. sc. Đerđom i Brankom Bet-Radelić, dali odgovore.

Povjerenik i Ured povjerenika za informiranje zahvaljuju svim sudionicima prvog Godišnjeg savjetovanja službenika za informiranje, u nadi da će prikaz svih odabranih tema, uz primjere iz prakse na svim razinama te raspravu koja se razvijala od uvodnih izlaganja do posljednjeg panela, doprinijeti standardizaciji primjene Zakona o pravu na pristup informacijama i postizanju više razine transparentnosti i otvorenosti u radu i odlučivanju tijela javne vlasti.

Pregled troškova savjetovanja možete preuzeti ovdje.