Vi ste ovdje:-PONOVNA UPORABA PODATAKA I OTVORENI PODACI
PONOVNA UPORABA PODATAKA I OTVORENI PODACI2018-11-04T15:43:22+00:00

Ponovna uporaba podataka i otvoreni podaci

Ponovna uporaba informacija jest pravo korisnika omogućeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2013 i dodatno ojačano Izmjenama Zakona iz 2015, temeljem preuzimanja Direktive o ponovnoj uporabi informacija EU. Radi se o informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, a koje su kao registri, baze, evidencije ili druge vrste informacija pogodne za ponovnu uporabu, na način da se računalno mogu iskoristiti u svrhu izrade aplikacija. Ponovna uporaba informacija i otvoreni podaci, kao na internetu objavljeni podaci slobodni za besplatnu uporabu svima, pokretači su digitalnog europskog tržišta.

Ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. (članak 5., točka 6.).

Obveznici su tijela javne vlasti koja su obvezna osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama. Popis tijela javne vlasti koji su obveznici osiguravanja ponovne uporabe informacija dostupan je na tjv.pristupinfo.hr

Uloga Povjerenika za informiranje

Povjerenik za informiranje nadležan je za postupanje po žalbama u odnosu na zahtjeve za ponovnu uporabu informacija, provedbu inspekcijskog nadzora i postupanje po predstavkama. Također, Povjerenik redovito provodi praćenja objave podataka za ponovnu uporabu, koja su dostupna ovdje:

https://www.pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2014/03/AI-1-2017-Otvoreni-podaci-TJV-objava-informacija-za-ponovnu-uporabu-II.-dio.pdf

https://www.pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2014/03/AI-6-2016-Otvoreni-podaci-TJV-objava-informacija-za-ponovnu-uporabu-I.-dio.pdf

Izvješća Europskoj komisiji

Povjerenik za informiranje svake tri godine podnosi izvješće o provedbi Direktive o ponovnoj uporabi informacija Europskoj komisiji koj je dostupno ovdje

http://www.pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2014/03/Reuse-report-Croatia-2017.pdf

Priručnik o ponovnoj uporabi informacija i otvorenim podacima za tijela javne vlasti

Povjerenik za informiranje izradio je publikaciju Otvoreni podaci za sve: Priručnik za ponovnu uporabu informacija za tijela javne vlasti u kojoj se iscrpno i sveobuhvatno prikazuju obveze tijela javne vlasti za osiguravanje ponovne uporabe informacija i objavju otvorenih podataka.

Pogledajte i infografiku o otvorenim podacima

Sukladno članku 28., stavak 1., u svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti dužna su na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.

Osnovno obilježje ponovne uporabe jest oblik informacija– one moraju biti u strojno čitljivom obliku, otvorenom formatu te u skladu s otvorenim standardom (članak 5., točke 10., 11., 12. i 13.)

Strojno čitljiv oblik je oblik datoteke strukturiran tako da ga programska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, uključujući pojedinačne podatke i njihovu unutarnju strukturu. PSI Direktiva i Smjernice Europske komisije preporučuju oblike CSV, JSON; XML, RDF, i dr.

Otvoreni oblik je oblik datoteke koji je neovisan o korištenoj platformi i dostupan javnosti bez ograničenja koja bi priječila ponovnu uporabu.

Otvoreni standard je u pisanom obliku utvrđen standard s detaljnim specifikacijama preduvjeta za osiguravanje interoperabilnosti softvera;

Podaci za ponovnu uporabu obilježeni su metapodacima, a to su podaci o podacima, odnosno podaci koji opisuju karakteristike nekog izvora. Oni mogu opisivati jedan podatak, cijelu skupinu podataka ili samo neki dio cjeline.

Ponovna uporaba informacija ostvaruje se osiguravanjem dostupnosti informacija na dva načina:

  • putem informacija koje su u ponovno uporabljivom obliku proaktivno objavljene na Internet stranici tijela javne vlasti ili portalu otvorenih podataka

  • podnošenjem zahtjeva za ponovnu uporabu informacija

Portal otvorenih podataka je podatkovni čvor koji služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka javnog sektora. Portal predstavlja svojevrsni katalog metapodataka koji omogućava lakše pretraživanje otvorenih podataka (članak 5., točka 13)

Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske https://data.gov.hr/ sadrži skupove podataka za ponovnu uporabu tijela javne vlasti zajedno s metapodacima, a pokrenut je u ožujku 2015. godine. Portal vodi Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske. Korisnici mogu putem portala predložiti objavljivanje određenog skupa podataka. Portal je povezan s Europskim portalom otvorenih podataka https://data.europa.eu/

Informacije za ponovnu uporabu u formatu koji omogućuje ponovnu uporabu mogu se dobiti i podnošenjem zahtjeva za ponovnu uporabu informacija tijelu javne vlasti. O zahtjevu tijelo javne vlasti odlučuje rješenjem u roku od 15 dana. U slučaju da na informacijama postoje ograničenja iz članka 30., stavak 1. Zakona, tijelo će odbiti zahtjev (bez provedbe testa razmjernosti i javnog interesa). Rješenjem se odlučuje i o naknadi troškova za ponovnu uporabu informacija, a kriteriji se uređuju posebnom uredbom.

Protiv rješenja tijela javne vlasti može se uložiti žalba Povjereniku za informiranje. Na pitanja postupanja sa zahtjevom koja nisu posebno riješena glavom VI. Zakona primjenjuju se ostale odredbe Zakona.

U svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.

Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.

Tijelo javne vlasti kada omogućava pristup informacijama za ponovnu uporabu može odrediti uvjete za ponovnu uporabu informacija. Uvjeti ne smiju nepotrebno ograničavati mogućnost ponovne uporabe i ne smiju se upotrijebiti za ograničavanje tržišnog natjecanja.

U načelu, tijelo javne vlasti korisniku daje podatke za ponovnu uporabu bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu.

Tijelo javne vlasti može u opravdanim slučajevima odrediti uvjete za ponovnu uporabu, ali tako da ne ograničavaju neopravdano mogućnost ponovne uporabe, niti se smiju koristiti kako bi se ograničilo tržišno natjecanje, odnosno ne smiju biti diskriminirajući za iste ili slične vrste informacija odnosno svrhu, komercijalnu ili nekomercijalnu.

Tijelo javne vlasti dužno je na svojoj Internet stranici objaviti dozvole koje se primjenjuju na njegove informacije, ili poveznice na takve dozvole, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama odnosno spomenutim pravilnikom koji se pak referira na iste standardne otvorene dozvole.

Vrste i sadržaj dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe utvrđuju se pravilnikom ministra uprave, ali u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama, kako je preporučeno PSI Direktivom.

Na tijelo javne vlasti koje ponovno koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova, primjenjuju se isti uvjeti kao za druge korisnike.

Tijela javne vlasti dužna su objavljivati otvorene podatke odnosno pružati informacije za ponovnu uporabu pod novom, hrvatskom licencom – Otvorenom dozvolom.

Od kraja srpnja 2017. Republika Hrvatska ušla je u krug europskih država koje imaju vlastitu dozvolu (licencu) za objavu otvorenih podataka odnosno za pružanje informacija za ponovnu uporabu na zahtjev korisnika. Već ranije, a u skladu s mogućnošću koju pruža Direktiva EU o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, neke su države usvojile vlastite otvorene dozvole (Ujedinjeno Kraljevstvo,  Francuska, Njemačka, Italija), uz mogućnost korištenja i standardnih otvorenih dozvola, kao što su Creative commons  licence.

Pravilnikom o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija, kojeg je donio ministar uprave i koji je objavljen u Narodnim novinama 67/17 od 12.7.2017. utvrđene su vrste dozvola koje je potrebno koristiti kod otvaranja podataka odnosno omogućavanja ponovne uporabe informacija na zahtjev te je u prilogu objavljena hrvatska otvorena dozvola. Tekst Pravilnika i pripadajuću otvorenu dozvolu možete pogledati ovdje.

Primjena dozvole

Ukratko, Pravilnikom se predviđa da svi skupovi podataka koje tijela javne vlasti objavljuju kao otvorene podatke odnosno pružaju na zahtjev korisnika sukladno članku 29. ZPPI sadrže otvorenu dozvolu.

Iznimno, u opravdanim slučajevima, a s obzirom na vrstu informacija ili način nastanka odnosno svrhu prikupljanja informacija može odrediti uvjete za ponovnu uporabu putem vlastitih ili standardnih otvorenih dozvola (ostale dozvole). Pri tome mora voditi računa na zakonske odredbe kojima je propisano da se ponovna uporaba mora omogućavati bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu (članak 31., stavak 1. ZPPI; članak 3. Pravilnika) odnosno da uvjeti ponovne uporabe ne smiju neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe niti se koristiti u svrhu ograničavanja tržišnog natjecanja (članak 31., stavak 2. ZPPI) kao i da ne smiju biti diskriminirajući s obzirom na vrstu ili svrhu uporabe informacija (članak 31., stavak 3. ZPPI). Dakle, samo iznimno tijelo javne vlasti može koristiti dozvole koje odudaraju od otvorene dozvole, što je podložno preispitivanju u žalbenom postupku ili postupku po predstavci pred Povjerenikom za informiranje.

Otvorena dozvola objavljuje se na hrvatskom i engleskom jeziku na Portalu otvorenih podataka, mrežnim stranicama Ministarstva uprave te mrežnim stranicama Povjerenika za informiranje.

Sadržajno, otvorena dozvola uglavnom se podudara s CC-BY dozvolom odnosno gore spomenutim nacionalnim otvorenim dozvolama.

Što korisniku omogućava otvorena dozvola?

Otvorena dozvola omogućava ponovnu uporabu informacija i metapodataka u komercijalnu nekomercijalnu svrhu, a osobito:

  •  reproduciranje, distribuciju te stavljanje na raspolaganje trećima
  •  prilagođavanje i povezivanje s vlastitim podacima i podacima trećih osoba u svrhu stvaranja
    novih skupova podataka
  • iskorištavanje integriranjem u unutarnje i vanjske poslovne procese, proizvode i aplikacije u
    javnim i nejavnim elektroničkim mrežama.

Drugim riječima, korisnici mogu slobodno koristiti podatke za koju god svrhu žele, davati ih trećima, povezivati ih s drugim podacima ili ih koristiti kao bazu za poslovne procese, proizvode i aplikacije.

Jedina obveza korisnika jest da pri uporabi informacija koje sadrže otvorenu dozvolu navede izvor (npr. tijelo javne vlasti odnosno konkretnu izjavu o izvoru kako je navedena od tijela javne vlasti koje je izradilo informaciju) te datum preuzimanja odnosno posljednje izmjene.  Ako pak podaci ne sadrže izjavu o izvoru i datum posljednje izmjene, korisnik je obavezan naznačiti da se podaci koriste uz otvorenu dozvolu, istaknuti poveznicu na otvorenu dozvolu te poveznicu na objavljenu informaciju, ako je ista objavljena.

Ono što korisniku nije dozvoljeno jest koristiti podatke (npr. izrađivati proizvod odnosno aplikaciju temeljenu na otvorenim podacima) na način koji bi upućivao da je proizvod ili aplikaciju izradilo samo tijelo javne vlasti.

Obveze Tijela javne vlasti

Tijelo javne vlasti obvezno je:

  • objaviti na svojoj mrežnoj stranici otvorenu dozvolu odnosno poveznicu na dozvolu, zajedno s ostalim informacijama o ostvarivanju prava korisnika na ponovnu uporabu informacija (članak , stavak 6. ZPPI; članak 2., stavak 5. Pravilnika)
  • označiti svoje podatke otvorenom dozvolom putem izjave o izvoru (naziv tijela javne vlasti, poveznica na objavljenu informaciju, znak otvorene dozvole, poveznica na otvorenu dozvolu) te navesti datum posljednje izmjene Tijelo javne vlasti trebalo bi označiti već objavljene podatke otvorenom dozvolom.

Tijelo javne vlasti ne smije:

  • pružati istu informaciju pod različitim dozvolama
  • stavljati korisnike u neravnopravan položaj
  • neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe, u slučaju da koristi ostale dozvole

Primjer izjave o izvoru:

Djelo “Popis tijela javne vlasti”, čiji je autor Povjerenik za informiranje ustupljeno je pod Otvorenom dozvolom/Open Licence – The Republic of Croatia.
Bazirano je na djelu koje se nalazi na http://tjv.pristupinfo.hr/ .

Datum posljednje izmjene: u stvarnom vremenu.

Osnovno načelo ponovne uporabe jest zabrana diskriminacije – informacije za ponovnu uporabu dostupne su svim podnositeljima zahtjeva uz istu naknadu i pod istim uvjetima.

Tijelo javne vlasti ne može ugovorom ili drugim sporazumom ili odlukom odobriti podnositelju zahtjeva takvu ponovnu uporabu informacija koja bi spriječila ponovnu uporabu tih informacija od strane drugih korisnika, niti može ograničiti davanje informacije na određen broj korisnika (čl. 34., st.1.).

U skladu s PSI Direktivom moguće je u određenim slučajevima dati pravo na isključivu uporabu i to  kada je prijeko potrebno ugovoriti ili ovlastiti treću osobu da koristi informacije za pružanje određene javne usluge ili usluga u javnom interesu.

Takve ugovore ili odluke kojim se odobravaju isključiva prava za ponovnu uporabu informacija tijelo javne vlasti mora objaviti na svojoj Internet stranici i dostaviti u roku od 15 dana od sklapanja ili donošenja Povjereniku za informiranje koji vodi javno dostupnu evidenciju isključivih prava te periodično provjerava opravdanost razloga za odobravanje isključivog prava svake tri godine.

Sadržaj i način vođenja evidencije isključivih prava za ponovnu uporabu uređuje se pravilnikom koji donosi ministar uprave:

  • Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija (NN 20/16)

Povjerenik za informiranje sukladno zakonskoj ovlasti poziva tijela javne vlasti da dostave odluke ili
ugovore o isključivim pravima na ponovnu uporabu informacija koje su sklopili s trećim osobama.

Evidencija isključivih prava za ponovnu uporabu informacijama (.xls)

Podnošenje zahtjeva

U zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora naznačiti (članak 29., stavak 1. i članak 18., stavak 3):

  • naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
  • ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne
  • osobe i njezino sjedište
  • informacije koje želi ponovno upotrijebiti, uključujući oblik u kojem želi primiti informaciju
  • način na koji želi primiti informaciju
  •  svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna svrha)

Zahtjev se može podnijeti pisanim putem, uključujući e-mail, odnosno usmeno. Tijelo javne vlasti postupat će po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija putem sredstava elektroničke komunikacije, kad god je to moguće i prikladno (članak 29., stavak 3.)

Odlučivanje o zahtjevu

Tijelo javne vlasti odlučuje o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Rješenje obvezno sadrži vrstu dozvole kojom se utvrđuju uvjeti uporabe te visinu i način izračuna troškova. Vrste dozvola uređuje ministar uprave pravilnikom, a kriterije za izračun troškova Vlada svojom uredbom. Tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako informacije podlijeću ograničenjima odnosno ako se zahtjev odnosi informacije koje se odnose na razloge koji su navedeni za uskratu informacija u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama iz članka 15. Zakona, kao i u slučajevima kada se zahtjevom traže:

  • povjerljive statističke informacije, sukladno zakonu,
  • informacije za koje korisnik treba dokazati postojanje pravnog interesa,
  • dijelovi informacije koji sadrže samo logotipe, grbove ili oznake,
  • informacije koje su u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija, televizije i elektroničkih medija,
  •  informacije koje su u posjedu obrazovnih i znanstvenoistraživačkih ustanova, uključujući
    organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, škole i ustanove visokog
    obrazovanja, osim knjižnica ustanova visokog obrazovanja,
  • informacije koje posjeduju ustanove u kulturi, osim knjižnica, muzeja i arhiva,
  • informacije koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja javnog posla.

U odnosu na gornja ograničenja, za razliku od postupka po zahtjevu za pristup informacijama, ne provodi se test razmjernosti i javnog interesa.

Zaštita korisnika

Protiv rješenja o odbijanju odnosno odbacivanju zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Povjereniku za informiranje,  a protiv rješenja Povjerenika za informiranje postoji mogućnost podnošenja tužbe Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Pravila postupanja su ista kao i u slučaju podnošenja zahtjeva za pristup informacijama.

Informacije za ponovnu uporabu objavljene na Internet stranici ili portalu otvorenih podataka (otvoreni podaci) besplatne su i dostupne svima na korištenje. Tijelo javne vlasti ne može naplatiti naknadu za otvorene podatke.

Kada pruža informacije za ponovnu uporabu temeljem zahtjeva korisnika tijelo javne vlasti može naplatiti samo marginalne troškove odnosno stvarne materijalne troškove nastale zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacija, u skladu s Kriterijima iz članka 19. stavka 3. ZPPI koji se primjenjuju i na dostavu informacije po zahtjevu na pristup informacijama. Kriterije donosi Povjerenik (NN 12/2014).

Tijelo javne vlasti može naplatiti troškove povrh marginalnih troškova samo u dva slučaja (članak 32. ZPPI).

  • ako se radi o tijelu javne vlasti koje se pretežno financira iz vlastitih prihoda ili
  • ako se zahtjev korisnika odnosi na ponovnu uporabu onih informacija od kojih tijelo javne vlasti pokriva troškove njihova prikupljanja, izrade, reprodukcije i objave, ili drugim riječima, financira prikupljanje i održavanje informacija njihovom naplatnom diseminacijom

U tim slučajevima tijelo javne vlasti dužno je odrediti cjenik naknade za ponovnu uporabu informacija u skladu s kriterijima koje utvrđuje Vlada svojom uredbom, a koji moraju biti objektivni, jasni i provjerljivi, te ih u skladu s načelom transparentnosti objaviti na svojim Internet stranicama.

Podzakonski propisi

  • Pravilnik o sadržaju i načinu vođenje evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija (NN  20/2016)

Pravilnikom se uređuje sadržaj, oblik i način vođenja Evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija koju vodi Povjerenik za informiranje, a koja sadrži podatke o odlukama i ugovorima (sporazumima) kojima tijelo javne vlasti dodjeljuje pravo na isključivu uporabu informacija fizičkim ili pravnim osobama. Tijelo javne vlasti dužno je dostaviti takve odluke i ugovore Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od donošenja odnosno sklapanja.

  • Pravilnik o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija (NN 67/17)

Pravilnikom se propisuje korištenje nacionalne otvorene dozvole (OD) za pružanje informacija za ponovnu uporabu odnosno otvorene podatke. Iznimno, moguće je kreirati vlastitu dozvolu odnosno koristiti međunarodne standardne licence. Otvorena dozvola može se preuzeti na http://data.gov.hr/otvorena-dozvola.

  • Uredba o troškovima ponovne uporabe informacija (NN 87/18)

Ovom Uredbom utvrđuju se način i kriteriji za izračun naknade troškova ponovne uporabe informacija, opravdani troškovi koji se uzimaju u obzir pri utvrđivanju cjenika i izračuna naknade troškova te provedba revizije načina izračuna naknade troškova na godišnjoj razini.

Politika otvorenih podataka

Vlada Republike Hrvatske donijela je na 107. sjednici dana 19. srpnja 2018. Politiku otvorenih podataka koja predstavlja strateški smjer daljnjeg razvoja politike otvorenosti i transparentnosti javne uprave, čijom se provedbom želi stvoriti i razvijati poticajno okruženje za otvaranje podataka tijela javne vlasti i njihovo ponovno korištenje radi stvaranja nove društvene i gospodarske vrijednosti.

Otvoreni podaci predstavljaju podatke koje stvaraju tijela javne vlasti, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana društvena ili gospodarska vrijednost (aplikacije, znanstvena istraživanja, i sl.). S jedne strane otvoreni podaci doprinose transparentnost tijela javne vlasti, jačaju njihovu odgovornost prema javnosti i smanjuju rizik od korupcije. S druge strane, podaci koje generira javni sektor predstavljaju vrijedan resurs za razvoj inovativnih usluga i proizvode s dodanom vrijednošću, koji su poticaj razvoju gospodarstva, odnosno otvaranju novih radnih mjesta i poticanja ulaganja u sektorima temeljenima na podacima. Oni omogućuju stvaranje kompetitivnih prednosti, razvoj inovacija i novih radnih mjesta.

Ova Politika predstavlja izraz posvećenosti Republike Hrvatske načelima otvorenih podataka i provedbi europskog zakonodavstva o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koje nalaže državama članicama da osiguraju maksimalnu zakonski utemeljenu otvorenost podataka, njihovu kvalitetu i pristupačnost, na načelima nediskriminacije i minimalnog troška.

Koordinacija za provebu mjera Politike otvorenih podataka koju čine predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Ministarstva uprave, Povjerenika za informiranje i Ureda za udruge Vlade RH priprema prijedlog Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka za razdoblje 2018-2020, a kojeg donosi Vijeće za državnu informacijsku infrastrukture. Usvajanje Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka očekuje se do kraja rujna.

MAPA WEBA
« studeni 2018 » loading...
P U S Č P S N
29
30
31
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
1
2